Kosovo u 2019. godini sa skandalima, nepotizmom, stranačkim zapošljavanjem

Kosovo 2020. godinu dočekuje bez nove vlade, ali je i čitava prethodna godina bila relativno teška jer su građani ostali bez obećane vizne liberalizacije iako su pre gotovo tri meseca glasali za promene, javlja KTV.

Kosovo još uvek nema vladu, s obzirom na to da se dve partnerske sranke nisu složile ne zbog principa već, kako se navodi, zbog raspodele pozicija i madata.

Kada je u julu 2019. godine Ramuš Haradinaj podneo ostavku, nakon što ga je Specijalni sud pozvao kao osumnjičenog za ratni zločin, dve stranke su dobile priliku da dobiju mandat.

Haradinaj je tada naglasio da je mandat vratio građanima. Međutim, posle predaje mandata, njegovu vladu su okarakterisali brojni skandali i prekomerna potrošnja novca iz budžeta.

Biznismen i političar Bedžet Pacoli kao kosovski ministar spoljnih poslova imao je lošu godinu nakon što nije uspeo da Kosovo uvede u INTERPOL, a nije mu pošlo za rukom ni da spreči povlačenja priznanja Kosova od strane pojedinih država.

Ono u čemu se Pacoli pokazao kao veoma uspešan jeste angažovanje članova svoje stranke na važnim funkcijama, tako da se godina završila skandalom kada je nećaka Samija Ljuštakua, ministar spoljnih poslova angažovao na mesto konzula u Albaniji koji, kako otkrtiva Koha, pritom nije završio ni srednju školu.

Nije tajna da se na Kosovu zapošljavanje obavlja preko veze, a KTV je to potkrepila objavljujući imena zaposlenih u ustanovama centralne vlasti, Telekomu i Centralnoj banci.

Uz podsećanje da je dijalog sa Srbijom obustavljen zbog uvođenja takse na robu iz Srbije, KTV navodi da je Kosovo imalo sveobuhvatni tim za dijalog koji su vodili Špend Ahmeti i Fatmir Ljimaj. Tim je otputovao u Brisel nekoliko puta, utrošio na desetine hiljada evra, angažovao članove porodica i partijske vojnike da budu deo državne delegacije za dijalog koji je na kraju proglašen neustavnim.

Dok su se građani Kosova nadali vizama koje je im je obećao Haradinaj, zemlje regiona su reorganizovane u regionalni “mini-Šengen” koji je Kosovo odbilo. Umesto Brisela, Hag je u međuvremenu postao najposećenija destinacija kosovskih zvaničnika.

U Specijalni sud u Hagu otputovale su mnoge ličnosti osumnjičene za ratne zločine. Dok su neki pozvani na odgovornost zbog rata, ratnim komandantima je suđeno zbog preuveličavanja spiskova ratnih veterana. Istovremeno, Kosovo su zahvatili brojni štrajkovi u svim sektorima, u kojima su uposleni zahtevali povećanje plata.

Zakon o platama je usvojen, ali je na kraju suspendovan, podseća ova prištinska televizija.

Obrazovanje nije napredovalo, Kosovo je isključeno iz ENQA, dok je PISA pokazala da je poslednje u nauci, matematici i čitanju. Na kraju najveći uspeh su rezultati vojske Kosova.

Njen broj je uvećan na blizu 900 vojnika, osnovan je generalštab i dokazan profesionalizam u prvoj misiji u inostranstvu, nakon zemljotresa u Albaniji, navodi KTV.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.